Najvažniji izazov u razvoju uspešnog proizvoda je odluka o tome kada je trenutak za zaokret (pivotiranje). Zaokret u tom smislu predstavlja promenu fokusa startapa kako bi se testirao drugačiji proizvod, strategija ili motor rasta (ono što pokreće rast u kompaniji). Važno je naglasiti da ne postoji tačna formula po kojoj može da se odluči kada je to pravi trenutak za zaokret. Sa druge strane, nema veće greške nego istrajavati u trenucima kada je promena neophodna. Treba da budemo spemni da prihvatimo neuspeh, jer je on preduslov za učenje.

Zaokret zahteva da se sa jedne strane držimo svega što smo do tada kroz razvoj samog preduzeća saznali, dok sprovodimo temeljne promene u strategiji. Na taj način, nastavljamo da učimo i potvrđujemo svoje hipoteze ili ih menjamo i postavljamo nove.

Pri novom zaokretu koristimo sva znanja do kojih smo došli kroz naše poslovanje, bilo da su u pitanju uspesi ili greške. Sticanje takvih informacija zovemo potvrđeno učenje, jer su sve one i isprobane na primeru. Onda naše preduzeće više nikad ne počinje od nule, već koristi svoje iskustvo da olakša buduće zaokrete.

Startapova staza za uzletanje vezuje se za vreme u kome startap mora da postigne uspeh ili neuspeh. Najčešće se definiše kao odnos gotovine u banci i prosečne mesečne brzine trošenja kapitala. Međutim bolji način za posmatranje staze za uzletanje je kroz broj preostalih zaokreta koje StartUp može da sprovede. To upravo predstavlja broj bitnih promena koje je StartUp spreman da napravi u svojoj poslovnoj strategiji i kroz koje može da uči (ili preciznije stiče količinu potvrđenog učenja).

Šta nas sprečava da napravimo promenu?

Često se dešava da je način na koji merimo performanse startapa isprazan i da nam ne daje dovoljno preciznu sliku o našem napretku. U tim situacijama naš tim uopšte ne vidi razloge za promenu, a naravno, teško je napraviti promenu kada niko ne veruje da je ona neophodna.

Takođe, kada su naši ciljevi nejasno postavljeni onda ne možemo u potpunosti da definišemo da li se suočavamo sa potpunim neuspehom. Bolje rečeno, nije nam do kraja jasno da li je neki cilj uspešno ostvaren ili ne. Pa tako nikada ne vidimo potrebu za nekom radikalnom promenom koja je srž svakog zaokreta. Samo kada su nam ciljevi precizno definisani, možemo da kažemo da li je nešto do kraja uspešno ili neuspešno.

Dalje, problem može da bude vezan za ljudsku osobinu koju mnogi dele, a to je strah od neuspeha. Upravo je ta pomisao da će se naša vizija pokazati kao neuspešna ono što nas koči da napravimo velike i značajne promene. Rešenje je da se suočimo sa strahovima i tako budemo spremni da prihvatimo neuspeh, čak i na javan način.

Zaokret treba imati u vidu svaki put kada mislimo da nismo dovoljno efektivni i da bi sam proizvod trebalo da bude produktivniji. Jedan od načina da zaokret uopšte krene da se razmatra jeste da se na mesečnom nivou održavaju redovni sastanaci na temu “Zaokrenuti ili istrajati”. Period se naravno može prilagođavati u zavisnosti od situacije. Bitno je da na ovakvim sastancima prisustvuju i članovi tima za razvoj samog proizvoda, kao i poslovno rukovodstvo kako bi mogla da se stekne kompletna slika o tome šta se dešava sa procesom optimizacije proizoda i kakav je stav trenutnih i potencijalnih korisnika.

Ipak, treba imati u vidu da nije svaki zaokret u pravom smeru. Na primer, dešava se da prilagođavamo proizvod jednoj grupi korisnika, ali se na taj način udaljavamo od one grupe koja je dugoročno za nas najprofitabilnija.

Primer: Youtube- put uspeha kroz pivotiranje

Jedan od najpoznatijih primera pivotiranja je YouTube. Iako je od samog početka bio platforma za deljenje video sadržaja, njegova namena i ciljna grupa su se značajno promenile. Naime, kada je počeo sa radom YouTube je služio za deljenje video snimaka o sebi i svom idealnom partneru kako bi pomogao ljudima da nađu pravu osobu za sebe. Pošto su videli šire mogućnosti od onih koje su prvobitno imali u vidu, zaposleni u kompaniji su odlučili da prošire svoju delatnost na obezbeđivanje prostora (hosting) za video snimke različite namene.

Na taj način su proširili svoju delatnost (takozvani “zoom out” zaokret) i promenili ciljnu grupu (zaokret u smeru korisnika). Ove i mnoge druge promene omogućile su YouTube-u da postane kompanija koju danas svi dobro znamo.

Mnogim danas uspešnim preduzećima je u interesu da učine da sve izgleda kao da je njihov uspeh bio neizbežan, a ono što se jako slabo zna je koji su sve zaokreti bili potrebni da bi došli do strategije koja ih je proslavila. Takođe, čak i kada se preduzeće nalazi u uspešnoj početnoj situaciji, zaokreti su neophodni kao vid unapređivanja i daljeg testiranja proizvoda. Korišćenje ovakve strategije nas ne čuva od grešaka, već nas priprema da u situacijama kada do problema dođe znamo da to uvidimo i odreagujemo na pravi način.

Korisni linkovi: